U pripremi prijedlozi izmjena i dopuna zakona: Djeci sa poteškoćama treba bolje obrazovanje
EDUS, Edukacija za sve je neprofitna, nevladina organizacija koja vrlo ozbiljno i detaljno priprema prijedloge za izmjene i dopune zakona o predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju, standarda i pravilnika.
Roditelji djece sa poteškoćama u razvoju smatraju kako je neophodno unaprijediti sistem obrazovanja za učenike sa poteškoćama. Također, apeluju na vlast da u komisiji koja radi na izmjenama i dopunama bude Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica EDUS-a, koja je jedan od rijetkih domaćih stručnjaka iz ove oblasti.
Vrhunski stručnjak
Dr. Nirvana Pištoljević završila je studij psihologije na Rutgers univerzitetu u SAD-u. Postdiplomske studije završila je na Univerzitetu Columbia u New Yorku, gdje je stekla tri magisterija iz oblasti specijalnog, opšteg obrazovanja i primijenjene bihejvioralne analize, prakse podučavanja u specijalnom obrazovanju, te bihejviorizma. 2008. na Univerzitetu Columbia je i doktorirala u oblasti primijenjene bihejvioralne analize, nakon čega na istom univerzitetu već šest godina predaje na postdiplomskim studijima, na predmetima specijalnog obrazovanja i inkluzije.
- Ne iskoristiti znanje, iskustvo i rezultate Nirvane Pištoljević bila bi ogromna šteta, kaže Admir Čeljo, predsjednik Vijeća roditelja EDUS-a i naglašava kako se pored izmjena zakona, moraju izraditi brojni stručni i jasni podzakonski akti, sve u svrhu što bolje edukacije, ali i efikasnijeg i direktnijeg rada sa učenicima.
Čeljo naglašava kako zakonom, ali i novim pravilnicima, pedagoškim standardima, treba prekinuti sa praksom da stručni saradnici (psiholozi, defektolozi itd.) vrše samo stručne procjene.
- Naš je prijedlog da svi stručni i drugi saradnici rade sa učenicima direktno najmanje 20 sati sedmično, a po potrebi dodatno vrše stručne procjene itd. Oni učenici kod kojih se primijete odstupanja u razvoju prema nalazu ili dijagnozi zdravstvene ili obrazovne institucije ili opažanja roditelja uputi se u tzv. resursni centar, gdje bi Komisija za evaluaciju odgojno-obrazovnih potreba učenika utvrđivala individualni obrazovni program (skr. IOP) i potrebne servise podrške, za razliku od dosadašnje prakse, gdje se učenik morao proglasiti invalidom da bi dobio pravo na specijalno obrazovanje, objašnjava Čeljo.
Resursni odgojno-obrazovni centar bila bi posebna ustanova koja bi, između ostalog, izvodila odgojno-obrazovni proces, dijagnostičke postupke, edukativnu kategorizaciju, obuku stručnog kadra i ranu intervenciju kod djece sa razvojnim kašnjenjima i poteškoćama u razvoju.
- U KS-u, radi organizovanja odgoja i obrazovanja što bliže mjestu boravka za djecu sa posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, trebaju biti dva ili tri resursna centra. Postojeće ustanove za rad s našom djecom treba programski unaprijediti i transformisati u resursne centre. U skladu sa najboljim interesima djece i učenika, ali i ušteda budžeta KS-a, smatramo da bi nam i svi stručni saradnici koji rade u osnovnim školama mogli pomoći i biti obavezni da najmanje 20 posto sedmične norme provedu u resursnim centrima da se educiraju za direktan rad s djecom, praćenje i revidiranje IOP-a. Ovo je korisno za timski rad redovnih škola i resursnih centara, a posebno kada je u pitanju prelazak učenika iz redovne škole u resursni centar i obrnuto, zaključio je Čeljo.
Jedan termin
I zaposlenici, direktori odgojno-obrazovnih i rehabilitacionih centara u KS-u ozbiljno su pristupili ovom pitanju, te smatraju kako je ovo prilika da se unaprijedi sistem obrazovanja za učenike sa poteškoćama.
- Potrebno je zakonski definisati jedan termin za upotrebu, te vrste teškoća kod učenika na osnovu kojih ostvaruju pravo na primjerene programe školovanja i primjeren oblik stručne podrške. Također, da upis učenika sa teškoćama u redovne osnovne škole i centre vrši stručna komisija na osnovu Pravilnika o utvrđivanju psihofizičkog stanja djeteta. Naš prijedlog je i da se odgojno-obrazovni rad odvija u redovnim osnovnim školama na osnovu principa integriranog odgoja i obrazovanja, što znači da učenici s teškoćama na osnovu mišljenja stručnog tima Centra, koji utvrđuje psihofizičko stanje djeteta, imaju pravo da budu u redovnim odjeljenjima, te da se inkluzivno obrazovanje u školama odvija u skladu s Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika/učenica s teškoćama u razvoju. Načini, postupci i elementi vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj školi, prava i obaveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i direktora u provođenju postupaka vrednovanja tokom školske godine te prava i obaveze roditelja/staratelja treba da se utvrde na osnovu Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj školi, rekao je Zulfo Ahmetović, direktor Centra “Vladimir Nazor”.
Preuzeto sa portala oslobodjenje.ba
